Pridružite nam se!
tragom.me@gmail.com
Situacija se, u pogledu zapošljavanja mladih sa područja Boke, koju s pravom nazivaju jednim od najljepših zaliva svijeta, ne razlikuje od ostalih krajeva u Crnoj Gori. Nekadašnje za naše okvire velike kompanije nisu preživjele privatizaciju i tranziciju, a one kojima gazduje Vlada, kao što je Jadransko brodogradilište posluju sa par miliona gubitka godišnje. Zato mladi ljudi, koje nakon završenog fakulteta čeka šalter Zavoda za zapošljavanje, jedva dočekaju turističku sezonu, ne bi li makar za ta dva-tri mjeseca iznenadili svoje novčanike. Veći dio muškog dijela populacije se mnogo i ne premišlja, svoju budućnost vide na brodu, kao jedini način pristojne, a pritom poštene zarade.
Ostali se nadaju da će, kada se svijet počne oporavljati od toliko pominjane ekonomske krize, krenuti sa realizacijom najavljivane investicije na poluostrvu Luštica, zatim hotelskim kompeksima na mjestu oronulog hotela „Fjord“, kao i da će se jedina investicija koja zaista zaslužuje svaku pohvalu, marina za megajahte „Porto Montenegro“ proširiti, i među Tivćanima zauzeti mjesto koje je decenijama unazad imao Remontni zavod „Arsenal“.
Dok se to ne dogodi, mladi koji nakon srednje škole nastave školovanje u većim sredinama kao što su Podgorica i Beograd će nakon završenog fakulteta najvjerovatnije tamo i ostati, a rodnog će se kraja sjetiti, kada drugo nego ljeti, u julu i avgustu i onda sa završetkom godišnjih odmora, kao i turisti, i onda opet nazad u veće sredine sa većim mogućnostima.
I bez MONSTAT-ove analize ćemo znati da bolje živimo kada Kotor ne bude pun kotorskih turista, kada povratak mladih nakon studenskih dana u svoj kraj bude pravilo, a ne izuzetak…
Tamara Vuković, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore
Comments
RSS feed for comments to this post