Studiranje u gradu Zagrebu

Vrijeme studiranja trebalo bi biti najljepše razdoblje u životu svake studentice i studenta, a kasnije osobe koja je zahvaljujući završenom fakultetu osigurala svoju budućnost i izgradila vlastitu karijeru. Upravo ovo kažu fakultetski obrazovani građani koji su prošli kroz sve ovo kroz što mi trenutno prolazimo. Međutim, postavlja se pitanje da li je to vrijeme uistinu najljepše razdoblje našega života.

Na prvoj godini diplomskog studija novinarstva u sklopu kolegija Metode istraživanja medijskih publika na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, metodom intervjua ispitani su studenti o temi Biti studentica ili student u gradu Zagrebu. Rađeno je na malom uzorku od 12 studenata i 12 studentica preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem prikazuju stanje hrvatskog visokoobrazovanog sustava iz studentske perspektive. Istraživanjem se htjelo predstaviti mišljenje današnjih zagrebačkih sudenata o bolonjskom procesu. Također, pokušalo se saznati što studenti misle o besplatnom školovanju i koje su prednosti istog. Nadalje, pitalo se studente jesu li članovi studentskih organizacija i inicijativa, te podržavaju li studentske prosvjede koji su obilježili prošlu akademsku godinu, a koji će po svemu sudeći nastaviti obilježavati i ovu. Kakva je općenito kvaliteta studenstkog života u Zagrebu? U petoj su podtemi uspoređeni društveni i tehnički fakulteti, te se pokušalo saznati razmišljanje studenata o budućnosti te o mogućnostima zapošljavanja nakon završenih studija. Dobiveni su rezultati bili vrlo zanimljivi. Treba napomenuti da pojedine odgovore treba protumačiti s obzirom na vrijeme u kojem se nalazimo, a koje je obilježeno političkim i društvenim aferama, teškim kriminalom i gospodarskom krizom koja je najveći globalni problem. Što muči zagrebačke studente? Jesu li zadovoljni svim pruženim uvjetima kako bi što lakše prebrodili ovaj period života? Evo što oni kažu o studiranju u Zagrebu. Istraživanjem se utvrdilo da samo mali broj njih zna što se točno podrazumijeva pod bolonjskim procesom i što on donosi visokoobrazovnom sustavu. Većina je nabrojala nekakve osnovne karakteristike (npr. ECTS bodovi, kolokviji, obvezna predavanja itd.), međutim ništa detaljnije nisu mogli reći. Kao razlog tomu naveli su slabu informiranost na fakultetima od strane profesora, a sve što su saznali, saznali su samoinicijativno putem interneta. Mnogi su fakulteti suočeni s činjenicom da ne mogu ispuniti uvjete koje takav sustav studiranja nalaže (prostorni kapaciteti, nepoštivanje smjernica, npr. kolokviji vs. ispiti). Većina ispitanika podržava besplatno školovanje za sve te smatra da takav način pridonosi ravnopravnijem sustavu školovanja. Nekolicina smatra da se besplatnim školovanjem smanjuje motivacija studenata te kvaliteta obrazovanja. 

Kada je u pitanju studentski aktivizam, dolazi do kontradiktornosti. Naime, svi ispitanici podržavaju studentski aktivizam, ali manje od jedne trećine njih sudjeluje u nekakvoj studentskoj organizaciji ili inicijativi. Kao razloge nesudjelovanja naveli su nedostatak vremena te nezainteresiranost. Zabrinjavajuća je činjenica o razini neznanja o studentskim pravima i nezainteresiranosti za njih jer studentska prava sigurno nisu samo jeftina hrana u menzama i besplatan gradski prijevoz koji su, usput rečeno, ukinuli prije dva mjeseca. Općenito, zagrebački su studenti protiv privatizacije i komercijalizacije Sveučilišta pa su studentski prosvjedi postali uobičajena pojava. Organiziranim prosvjedima pokušavaju ostvariti svoje zahtjeve i prava, ali često se čini da ni sami ne znaju što žele i što traže. Iako je nekada studentska snaga bila toliko moćna da je dovodila do brojnih društvenih promjena, danas ona nema veliki učinak. Nažalost, takvo je stanje u Hrvatskoj. Studenti, upitani o kvaliteti studentskog života, nisu se žalili. Istaknuli su da je hrana u menzama jeftina, ali ne i ukusna. Treba napomenuti da studentskih domova nema dovoljno, a većina ih je u trošnom stanju. Ipak, dosta su povoljni. Oni koji žive kod roditelja većinom su zadovoljni sa svime. Može se reći da su zagrebački studenti relativno zadovoljni svojim studentskim životom, s obzirom na stanje u državi i ekonomsku situaciju. U odnosu na društvene fakultete, studenti tehničkih fakulteta smatraju da su njihovi fakulteti cjenjeniji te da se Bolonja bolje provodi. I za kraj, podatak koji najviše iznenađuje. Većina ispitanika smatra da će s lakoćom pronaći radno mjesto nakon završenog fakulteta. Iako je stvarnost drugčija, a naša budućnost neizvjesna, lijepo je maštati. Usporedi li se stanje visokog školstva u susjednim državama, izuzev članica EU, dolazi se do istih zaključaka. Bolonja je zasigurno donijela nekakve promjene, međutim, ona ima svoje prednosti i mane. Trebalo bi više investirati u školstvo jer upravo je ono izvor budućih intelektulaca, onih koji bi svojim znanjem mogli donijeti potrebne promjene i koji bi svojim znanjem bili konkurentni u svijetu. Pripremaju li nas fakulteti za takav put? Razmislite! Ipak je riječ o nama, našoj budućnosti.

Juro Avgustinović, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Comments  

 

0 #1 Fadhil M Saleh 2011-12-31 19:25

dobro vece
ja elim studirati zagrebu

Quote

 

Refresh comments list
RSS feed for comments to this post

Add comment

Name (required)

E-mail (required, but will not display)

Website

Notify me of follow-up comments

Refresh

Send

Cancel

JComments