Prvi studentski portal u Crnoj Gori, "Tragom", osnovali su studenti novinarskog smjera Fakulteta političkih nauka 12. maja 2010. godine i od tada bilježi rast čitanosti. Radu portala su se priključile mnoge kolege sa Fakulteta političkih nauka, ali i ostalih fakulteta svih univerziteta u Crnoj Gori. Portal je neprofitabilan i zamišljen kao mjesto za razmjenu ideja, stavova, informacija o svim društvenim pitanjima iz Crne Gore, regiona i svijeta. Portal je za kratko vrijeme postao studentska organizacija koja okuplja daleko najveći broj studenata na Fakultetu političkih nauka. Zavidnu posjećenost i čitanost portal, osim u Crnoj Gori, ima i zemljama okruženja, prije svega u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Razvijena mreža studenata dopisnika iz Srbije (Fakultet političkih nauka Beograd; Filozofski fakultet Novi Sad; Fakultet organizacionih nauka Beograd; Fakultet dramskih umjetnosti, Beograd), Hrvatske (Fakultet političkih znanosti Zagreb), Bosne i Hercegovine (Fakultet političkih nauka Sarajevo; Pravni fakultet Sarajevo), Slovenije (Fakultet političkih nauka Ljubljana), Bugarske (Američki Univerzitet Blagoevgrad), Italije (John Cabot University Rim), Austrije (Pravni fakultet Beč), Njemačke (Institut für Politische Wissenschaft, Karls-Ruprecht Universität Heidelberg), SAD-a (Faculty of Political Sciences, University of Mississippi; University of Maine, Orono), Republike Češke (Univerzitet Masaryk, Brno), Španije (Saint Louis University, Madrid) dodatno razvijaju imidž studentskog portala "Tragom". Svrha portala je stvaranje kritičke svijesti kod studenata, a sa ciljem napretka crnogorskog društva. Nastojaćemo da tragamo za svim Vašim interesantnim prijedlozima, ali i odgovorima koje Vi tražite. Prvi studentski portal "Tragom" raste. U skromnosti, upornosti, strpljenju i radu je uspjeh. Mi smo i dalje tu!

Pridružite nam se!

tragom.me@gmail.com

Mrdavci

Mrdavci_1Za nama je nikad dinamičnije ljeto, makar kada je u pitanju crnogorska politička estrada. Posljednjih mjeseci smo se naslušali svega: prepirki, nabjeđivanja, napornih obraćanja građanima i, naravno, ratobornih ukazivanja na nesalomivi ponos. Bilo da je u pitanju neka svakodnevna rasprava, ili pak, kao što je potonji slučaj – izborni zakon zapleten u mreži jezičkih zavrzlama – naš Parlament i njegovi sudionici glavne su face u svim javnim glasilima. Oni su ipak lice države i njima se po pravilu posveti prvi dio dnevnika, odnosno dnevnog lista. No, u toj simpatičnoj grupici koja nas svakodnevno uveseljava postoje i oni koji brižno izbjegavaju bilo kakav javni nastup. Štaviše, možemo ih uočiti isključivo onda kada se kamera ne fokusira na govornika, već uhvati i njegovo, najčešće partijsko okruženje. Da, to su one tako misteriozne ličnosti iz našeg parlamenta, najčešće stanovnici posljednjih klupa, nijemi posmatrači u borbi sa pospanošću.

Ne pratim prenose skupštinskih sjednica, ali neminovno ih je ponekad uočiti. Zastati, pa reći: „Aj, vala, malo da pogledam, možda bude smiješno.“ Ne sumnjam da su mnogi, tokom ovakvih izleta, imali iskustvo slično meni – po ćoškovima kadra ugledam nepoznate poslanike, pa pomislim da to možda ipak nijesu poslanici (jer ne daju znake poslaničkog života), a na kraju zaključim da su ti ćutljivi bekbenčeri ipak posađeni na udobne kožne stolice voljom birača. Voljom stanovnika Crne Gore. Analiza ove čudne gospode postaje neodložna, prerasta u mnoštvo dilema. Dajte da pomislimo: budući da nijesu imali iskustvo građanskog reprezenta na najvišem nivou, još uvijek se nijesu osvijestili od svjetala centralne pozornice. Možda se iza onih skamenjenih facijalnih fasada lišenih ikakve emocije ipak bori običan čovjek koji nije navikao na stalno prisustvo kamera, pa još na žestoku polemiku vidljivu širom države. 'Ajde da razumijemo stidljivost naših novih poslanika, pa i oni su ljudi. Istina, stidljivost se toliko otegla da počinje da zabrinjava. Istina, to su ljudi koji primaju platu nekoliko puta veću od plate jednog časnog građanina. Analizu moramo pod hitno usmjeriti u drugom pravcu.


Parlament je najznačajnija državna institucija, mjesto na kojem odabrani zastupaju interese građana. Makar tako kaže definicija. A etimologija kaže da riječ PARLAMENT seže iz XI vijeka, iz Francuske. Jasno je da je u korijenu ove riječi francuski glagol PARLER ili GOVORITI (na jednom od naših jezika). Pa ipak, u našem parlamentu postoje ljudi koji kao da ne znaju svrhu postojanja ovog posredničkog tijela. Njima je držanje govora strano. Oni uporno dolaze na sjednice, ali s jednakom upornošću odbijaju zaraditi pare koje ih slijeduju. Njihov posao se, tako, svodi na fizičko prisustvo i, duboko ispod ispeglane košulje, planiranje bogatog penzionisanja. Oni koji su po prvi put u skupštinskim klupama daće sve od sebe da se i nakon narednih izbora nađu na istom mjestu, na kojem će prećutati i naredne nekolike godine, pa se priključiti prvim kolegama, tada već dobrano situiranim. Nepogrješiva demokratija kao da je ispustila nešto iz vida. Ona postaje nalik na raskošni tepih koji porkiva pod, dok ispod ostaje prljavština, leglo svega onog što se na površini bučno zabranjuje. No, nekome je u interesu da sve stoji onako kako je posloženo.

Mrdavci_2Rješenje ovog problema moglo bi biti jednostavno – kažnjavati poslanike koji se kriju od diskusija. Zaprijetiti oduzimanjem poslaničkog mjesta, ili, makar, smanjiti platu. S obzirom na visinu plate, teško da bi ovo drugo bilo efikasna vaspitna mjera.

Postaje jasno da crnogorski građani brinu o poslanicima, umjesto da je to obrnuto. Kao prvo, svojim glasovima ih zapošljavaju na izuzetno radno mjesto, a s druge strane svojim teškim radom obezbjeđuju sredstva za njihove visoke prihode. Šta dobijaju od toga? Ćutanje. Poslanik je dobro uhranjen, čita novine, zeza se s kolegama. Ovako gledano, podsjeća na ljubimca nekoliko hiljada ljudi. I to je demokratija – tijela moraju popuniti predviđen broj mjesta, makar se prethodno zarekla na vječitu tišinu.

Tako crnogorski parlament hrli evropskim autoputem, poput neke ogromne limuzine. Za volanom su vodiči, prekaljeni vizionari, u prvim redovima oni zasluženi za istinsku zabavu, za šou.

Skroz pozadi, sjede oni. Ne oglašavaju se, samo pomjeraju udove, baš kao mrdavci (kako li se već zovu psi i mačke koje mrdaju dok je automobil u pokretu). Služe da popune mjesto i stvore dojam da i oni ponešto rade.

Da ne govorim više o „skupština limuzini“. Baš se zahuktala u posljednje vrijeme, ne bi joj valjalo da se preforsira u odsudnom momentu.

Nikola Nikolić, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore

Comments  

 
+5 #1 Vesna 2011-09-19 11:04
Lukavi su naši poslanici. Nisu ludi da nešto preterano naprežu svoj mozak, bune se protiv loših dela i bore za neke svoje ideje. Ako već može da se puno zaradi ćutanjem i zevanjem onda je to prava stvar za njih!
Quote
 
 
+2 #2 aunt 2011-10-25 11:14
Mrdavci-kako ih ta riječ dobro opisuje mentalno i fizički. Ćutolozi su trenutno na cijeni. Niko se njima ne bavi, a popunjavaju broj. Oni se "ne miješaju u svoj posao". Potvrđuju da smo više decenija njegovali pasivnost svake vrste (svoju i njhihovu).
Quote
 

Add comment


Security code
Refresh

Kolumne

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6

Neka cvjeta stotinu cvjetova

Neka cvjeta stotinu cvjetova

Piše: Mr Ivan Vuković, saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka Mislim da je u pitanju bio 31. februar ove godine. Raspadajuća državna zastava na zgradi...

Pravo na obrazovanje

Pravo na obrazovanje

Piše: Dr Olivera Komar, saradnica u nastavi na Fakultetu političkih nauka Tema kojoj se u posljednje vrijeme vjerovatno najviše posvećuje pažnja kada je visoko obrazovanje u...

Šta je funkcija civilnog društva?

Šta je funkcija civilnog društva?

Piše: Mr Filip Milačić, doktorant na Univerzitetu Humbolt Da civilno društvo igra krucijalnu ulogu u konsolidaciji demokratije opštepriznato je u naučnom svijetu. Naime, civilno društvo ne...

Dileme korumpiranog profesora

Dileme korumpiranog profesora

Piše: Mr Momo Koprivica, saradnik u nastavi na Pravnom fakultetu Nezavisno od moralne osude, odnosno vrednosnog suda, korupciju moramo posmatrati kao stvar izbora ljudi, da bi...

Socijalna zaštita i procesi reforme

Socijalna zaštita i procesi reforme

Piše: Mr Uglješa Janković, saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka Socijalna zaštita kao jedna organizovana djelatnost obuhvata: »mjere koje preduzima država s ciljem zaštite od...

O studentskim pravima i ostalom

O studentskim pravima i ostalom

Pišu: Filip Milačić i Ivan Vuković, saradnici na nastavi na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta Crne Gore  Puno toga je, u proteklih mjesec dana, rečeno i...

Anketa

Šta mislite o dosadašnjem radu portala Tragom?

Hit mjeseca

In order to view this object you need Flash Player 9+ support!

Get Adobe Flash player

Powered by RS Web Solutions

Izjava mjeseca

zukorlic„Moja očekivana projekcija je da se u drugom krugu izbora suočim sa Nikolićem, a da me Tadić podrži i time vrati pola duga od prethodnih izbora.“ - Muamer Zukorlić, muftija Islamske zajednice i kandidat za predsjednika Srbije

Prijatelji portala

fpn

mulj

BanerMladi

kompas



Reklame

cvor

312616_2141592467274_1470084786_31973258_1865301852_n



Poslednji komentari

Facebook

Vrijeme

An error occured during parsing XML data. Please try again.

Aktivni gosti

Imamo 24 gostiju na mreži