Prvi studentski portal u Crnoj Gori, "Tragom", osnovali su studenti novinarskog smjera Fakulteta političkih nauka 12. maja 2010. godine i od tada bilježi rast čitanosti. Radu portala su se priključile mnoge kolege sa Fakulteta političkih nauka, ali i ostalih fakulteta svih univerziteta u Crnoj Gori. Portal je neprofitabilan i zamišljen kao mjesto za razmjenu ideja, stavova, informacija o svim društvenim pitanjima iz Crne Gore, regiona i svijeta. Portal je za kratko vrijeme postao studentska organizacija koja okuplja daleko najveći broj studenata na Fakultetu političkih nauka. Zavidnu posjećenost i čitanost portal, osim u Crnoj Gori, ima i zemljama okruženja, prije svega u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Razvijena mreža studenata dopisnika iz Srbije (Fakultet političkih nauka Beograd; Filozofski fakultet Novi Sad; Fakultet organizacionih nauka Beograd; Fakultet dramskih umjetnosti, Beograd), Hrvatske (Fakultet političkih znanosti Zagreb), Bosne i Hercegovine (Fakultet političkih nauka Sarajevo; Pravni fakultet Sarajevo), Slovenije (Fakultet političkih nauka Ljubljana), Bugarske (Američki Univerzitet Blagoevgrad), Italije (John Cabot University Rim), Austrije (Pravni fakultet Beč), Njemačke (Institut für Politische Wissenschaft, Karls-Ruprecht Universität Heidelberg), SAD-a (Faculty of Political Sciences, University of Mississippi; University of Maine, Orono), Republike Češke (Univerzitet Masaryk, Brno), Španije (Saint Louis University, Madrid) dodatno razvijaju imidž studentskog portala "Tragom". Svrha portala je stvaranje kritičke svijesti kod studenata, a sa ciljem napretka crnogorskog društva. Nastojaćemo da tragamo za svim Vašim interesantnim prijedlozima, ali i odgovorima koje Vi tražite. Prvi studentski portal "Tragom" raste. U skromnosti, upornosti, strpljenju i radu je uspjeh. Mi smo i dalje tu!

Pridružite nam se!

tragom.me@gmail.com

Prolaz ili obraz? (VIDEO)

CheatingIspitna groznica: neprospavane noći, bubanje, nervoza, stres ili jednostavno smišljanje taktike kako da se prođe? U koju kategoriju Vi spadate? Čudni su putevi dolaska do ocjena i prolaza na nekim ispitima, a samim tim i fakultetima. Polaganje ispita postaje nova grana malog preduzetništva. Razvijaju se tehnike prepisivanja, sajtovi na kojima možete naći sve što vam treba: od pismenih zadataka za osnovce, sastava za srednjoškolce, eseja za studente, magistarskih radova, pa čak i doktorata. Sve što treba je malo strpljenja i sati pretraživanja. Ili, ako niste ljubitelj tehnologije, možete se poslužiti starim dobrim novinama i u oglasima naći šta vam je potrebno. Oglase možete naći čak i na semaforima, saobraćajnim znacima, drveću, pa svemu na šta se može prilijepiti oglas. I to u neposrednoj blizini fakulteta, od čega i zavisi vrsta i ponuda oglasa.

A pomagači u prepisivanju su svi: prodavci nove tehnologije (bubica, kamerica i sl.), prodavci ne tako razvijene tehnologije, ali ipak vrlo korisnih alatki na ispitima (hemijske sa nevidljivim mastilom, urolanim papirom na kom se može pisati i sl.), fotokopirnice (koje prve imaju materijal sa predavanja, naravno umanjen kako bi se mogao koristiti na ispitima; knjige umanjene do veličine da rizikujete svoj vid korišćenjem istih), bivši i sadašnji studenti. Ako imate vrijedne i dobre prijatelje izaći će umjesto vas na ispit, ili zamijeniti sa vama vaš rad dok asistenti i profesori ne gledaju; napisaće pored svog i vaš rad; ili jednostavno doraditi nečiji drugi. Jednom priliko mi se žalio kolega, koji je izuzetan student, kako razumije kada ga neko na ispitu priupita za neku informaciju jer mu je „stao mozak“, ali da ne može da razumije kako neko dođe nespreman na ispit i očekuje da mu neko prepriča ispit. A što da ne, na nekim ispitima ima po dvadesetak pitanja, to bi bilo po četiri ili pet pitanja od svakog kolege koji sjedi pored vas. I eto položenog kolokvijuma. Kada je u pitanju prolaz - ne zna se šta je to obraz. Mada obraz sa ovim, na kraju krajeva, i nema veze, u pitanju je odgovornost. Odgovornost prema svom znanju i kasnije zvanju, pa zatim i odgovornost prema drugima koji takođe učestvuju u igri obrazovanja. Nekada u životu, ali i u radu, neće biti dobrih prijatelja koji će umjesto vas „odraditi“ ispit, koji će vam postaviti leđa kako bi se vi popeli na drvo neznanja i marifetluka. Jednog dana biće potrebno osloniti se na svoje znanje i svoj rad. Ali, koje znanje i kakav rad?

Konformizam, o njemu imamo često prilike da učimo na fakultetu, iz predmeta kao što su: sociologija, političko ponašanje itd. E, o konformizmu u praksi možemo mnogo naučiti na našem fakultetu, kako od profesora, tako i od naših kolega. A konformizam je kada poslije određenog vremena, iako ste bili dobar student, počnete i sami da prepisujete, pa na pitanje zašto to radite odgovorite: „Pa kada rade drugi, zašto ne bih i ja!“, i pritom čudno gledate ljude koji su vas to pitali. Konformizam na djelu je kada do tada asistenti i profesori koje ste cijenili i u čiji ste rad vjerovali počnu da budu „slijepi i gluvi“ na grupno rađenje ispita. Obično uz propisane dvije, budu 102 opomene, a poslije nekog vremena ih i ne bude jer svima već postaje dosadna priča kojoj se zna kraj – nikome se neće oduzeti rad. Ili, i ako se i desi čudo pa jedan ili dva rada budu oduzeti, par suza će postići uspjeh i obezbijediti vam prolaz. A prolaz je ono što je najbitnije... Taj tako nedostižni prolaz koji opravdava sva sredstva.
Pratite_nas_-_FB_1

growing-painsJedan od najkreativnijih načina prepisavanja jeste dolazak par sati pred ispit i ispisivanje post it-ova (ili samolepljivih papirića). Na ispitu ne možete biti uhvaćeni jer ovaj nepogrješivi mehanizam savršeno funkcioniše. Odlijepite kada želite da vidite odgovor na nenaučeno gradivo, a zatim isto tako zalijepite da ne biste bili uhvaćeni u varanju. I to sve za par sati. A kao edukatori u varanju mogu pomoći facebook, youtube i ostali portali. Zatim slijedi i primjena na fakultetima. Tako se dešava da oni koji uče budu iznervirani jer njihove kolege i koleginice podmeću već ispisane radove među radove rađene na ispitu, dok to profesori i profesorice ne primjećuju, ili se prave da ne primjećuju. U cijelu ovu zavrzlamu se uključuje i faktor poštenja i da li reći profesorima ili odgovornima na fakultetu šta se zapravo dešava. Ako se i desi čudo pa se javi neka hrabra osoba, obavezno zatim bude odbačena od svog smjera i kolega sa kojima je do tada spremao/la ispite.

Kako smo postali gluvi na prepisivanje i skloni istom? Kultura prepisivanja i dičenja tuđim perjem vuče korijene u obrazovanju i vaspitanju u najranijim godinama. Tako, kada učitelji ili učiteljice zadaju zadatke, a đaci iznervirani jer smatraju da su im nedorasli, ili jednostavno imaju pametnija posla, u pomoć zovu roditelje ili najbliže rođake. Radovi iz likovnog, tehničkog, maternjeg i ostalih predmeta postaju radovi za primjer, vanserijski, jer ih, naravno, nijesu radili đaci kojima su bili dodijeljeni, već dosta starije i obrazovanije osobe koje imaju višak slobodnog vremena. I kako ne postati prepisivač/ica kada i oni koji treba da vam služe za primjer koriste omiljeni pretraživač uz čiju pomoć rješavaju postavljene zadatke.

Na kraju, ako ste od onih što žele vidjeti šta je novo na polju prepisivanja i prolaženja ispita bez učenja, ili od onih što se žele samo dobro nasmijati, možete otići na Youtube i vidjeti šta oni nude na upit o studentskom varanju. Ovdje je link za 10 najboljih načina prepisivanja.

http://www.youtube.com/watch?v=EExPFAFeTX4&feature=related

Kristina Ćetković, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore

Comments  

 
-2 #1 Student 2011-06-20 10:23
E pa nije sve ni u obrazu, nego i to "snalazenje" ima svoju draz, nekad bolje naucim pitanje koje mi neko "preprica" nego kad kuci satima ucim. Da hoce da uniste sve oblike prepisivanja uveli bi video nadzor i svak bi bio pod primostrom. Kao sto i govore celni ljudi svjetske fudbalske federacije da fudbal ne bi bio fudbal da nema intriga (odluka da se ne odobre kamere pomocu kojih bi sudija u svakom momentu znao da li je pravilno procjenio) tako ni fakultet ne bi bio fakultet da nas ne uci snalazenju!
Quote
 
 
-1 #2 Lost.in.translation 2011-06-20 18:55
Saglasan sam sa prethodnim komentarom. Mislim da na svim nivoima obrazovanja postoji prepisivanje. Svi žele sebi najbolje... Samo, interesuje me da li je riječ o lažnom moralisanju ili autorka nikada nije koristila ove "tehnike" ? :)
Quote
 
 
+1 #3 I. N. 2011-06-21 10:50
Istinito i lijepo receno, svaka cast koleginice.
Quote
 
 
-3 #4 andre 2011-06-25 07:02
Vecina profesora sa domacih univerziteta je doktorirala zahvaljujuci prepisivanju.
Quote
 
 
-4 #5 p.s. 2011-06-25 13:40
Istinito. Vrijeme za koje djaci/studenti pripremaju sve te listice i metode... bi moglo posluziti da se zapisano gradivo nauci. Ne bih rekla da je rijec o laznom moralisanju vec o skretanju paznje na ocigledan problem. Hoce li nase generacije raditi u struci, ili ce i tada imati nekoga "iza bubice" za rijesavanje svih potencijalnih problem ?
Quote
 
 
+1 #6 student1 2011-06-30 02:39
A mi silu Boziju naucismo, pogotovo u struci :) Dobra vam je ideja da bi mogli mi kao svrseni studenti FPN da dobijemo bubice uz diplomu :) Za 3 godine studiranja vise naucih za svaku drugu profesiju nego za onu za koju se skolujem :) Ne znam sto biramo smjer kad mi kako opsirno ucimo mozemo biti doktor nauka veceg odredjenja :) Ma svih nauka :) Iskreno, volio bih da svi imamo isti tretman i da nam pojedine ocjene ne zavise od necijeg raspolozenja :) Onda bih ucio, ne bih dizao glave :) Ali ovako, nisu me bas naucili da volim knjigu :) Srecom, na mladima svijet ostaje!
Quote
 
 
-1 #7 suncokret 2011-07-04 14:41
Nece nas niko uciti da volimo knjigu. Na svim (il bar na vecini) fakulteta se uci dosta opsirno. Ali zato to i jesu akademske studije. Studiranje nije obavezno, fakultet sami biramo, a i uvijek ga mozemo promjeniti ako nismo zadovoljni onim sto nam pruza.
Quote
 

Add comment


Security code
Refresh

Kolumne

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6

Neka cvjeta stotinu cvjetova

Neka cvjeta stotinu cvjetova

Piše: Mr Ivan Vuković, saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka Mislim da je u pitanju bio 31. februar ove godine. Raspadajuća državna zastava na zgradi...

Pravo na obrazovanje

Pravo na obrazovanje

Piše: Dr Olivera Komar, saradnica u nastavi na Fakultetu političkih nauka Tema kojoj se u posljednje vrijeme vjerovatno najviše posvećuje pažnja kada je visoko obrazovanje u...

Šta je funkcija civilnog društva?

Šta je funkcija civilnog društva?

Piše: Mr Filip Milačić, doktorant na Univerzitetu Humbolt Da civilno društvo igra krucijalnu ulogu u konsolidaciji demokratije opštepriznato je u naučnom svijetu. Naime, civilno društvo ne...

Dileme korumpiranog profesora

Dileme korumpiranog profesora

Piše: Mr Momo Koprivica, saradnik u nastavi na Pravnom fakultetu Nezavisno od moralne osude, odnosno vrednosnog suda, korupciju moramo posmatrati kao stvar izbora ljudi, da bi...

Socijalna zaštita i procesi reforme

Socijalna zaštita i procesi reforme

Piše: Mr Uglješa Janković, saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka Socijalna zaštita kao jedna organizovana djelatnost obuhvata: »mjere koje preduzima država s ciljem zaštite od...

O studentskim pravima i ostalom

O studentskim pravima i ostalom

Pišu: Filip Milačić i Ivan Vuković, saradnici na nastavi na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta Crne Gore  Puno toga je, u proteklih mjesec dana, rečeno i...

Anketa

Šta mislite o dosadašnjem radu portala Tragom?

Hit mjeseca

In order to view this object you need Flash Player 9+ support!

Get Adobe Flash player

Powered by RS Web Solutions

Izjava mjeseca

zukorlic„Moja očekivana projekcija je da se u drugom krugu izbora suočim sa Nikolićem, a da me Tadić podrži i time vrati pola duga od prethodnih izbora.“ - Muamer Zukorlić, muftija Islamske zajednice i kandidat za predsjednika Srbije

Prijatelji portala

fpn

mulj

BanerMladi

kompas



Reklame

cvor

312616_2141592467274_1470084786_31973258_1865301852_n



Poslednji komentari

Facebook

Vrijeme

An error occured during parsing XML data. Please try again.

Aktivni gosti

Imamo 23 gostiju na mreži