Prvi studentski portal u Crnoj Gori, "Tragom", osnovali su studenti novinarskog smjera Fakulteta političkih nauka 12. maja 2010. godine i od tada bilježi rast čitanosti. Radu portala su se priključile mnoge kolege sa Fakulteta političkih nauka, ali i ostalih fakulteta svih univerziteta u Crnoj Gori. Portal je neprofitabilan i zamišljen kao mjesto za razmjenu ideja, stavova, informacija o svim društvenim pitanjima iz Crne Gore, regiona i svijeta. Portal je za kratko vrijeme postao studentska organizacija koja okuplja daleko najveći broj studenata na Fakultetu političkih nauka. Zavidnu posjećenost i čitanost portal, osim u Crnoj Gori, ima i zemljama okruženja, prije svega u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Razvijena mreža studenata dopisnika iz Srbije (Fakultet političkih nauka Beograd; Filozofski fakultet Novi Sad; Fakultet organizacionih nauka Beograd; Fakultet dramskih umjetnosti, Beograd), Hrvatske (Fakultet političkih znanosti Zagreb), Bosne i Hercegovine (Fakultet političkih nauka Sarajevo; Pravni fakultet Sarajevo), Slovenije (Fakultet političkih nauka Ljubljana), Bugarske (Američki Univerzitet Blagoevgrad), Italije (John Cabot University Rim), Austrije (Pravni fakultet Beč), Njemačke (Institut für Politische Wissenschaft, Karls-Ruprecht Universität Heidelberg), SAD-a (Faculty of Political Sciences, University of Mississippi; University of Maine, Orono), Republike Češke (Univerzitet Masaryk, Brno), Španije (Saint Louis University, Madrid) dodatno razvijaju imidž studentskog portala "Tragom". Svrha portala je stvaranje kritičke svijesti kod studenata, a sa ciljem napretka crnogorskog društva. Nastojaćemo da tragamo za svim Vašim interesantnim prijedlozima, ali i odgovorima koje Vi tražite. Prvi studentski portal "Tragom" raste. U skromnosti, upornosti, strpljenju i radu je uspjeh. Mi smo i dalje tu!

Pridružite nam se!

tragom.me@gmail.com

Od čega živimo

setnjicaMožda moj učmali mozak ne uspijeva da pohvata nedokučivi sistem funkcionisanja naše države. Dakle, ograđujem se odmah. Može biti da je do mene. Drago će mi biti ako je tako, jer ću nastaviti da živim spokojno, miran u saznanju da oni koji nama upravljaju rade to na najbolji način. Jer, lijep je osjećaj biti siguran da neko „iznad“ drži čvrsto sve konce. Tada sve cvjeta, klizi po ohrabrujućoj ustaljenosti kojoj se ne nazire kraj. Divota. Ali ja, ovog puta u stadijumu čovjeka kome nije jasno, pomislim ponekad na ono najvažnije, čemu, pak, crnogorska javna Estrada ne pridaje puno značaja, onako bezbrižno umočena u suštinske teme parada, dinastija, crkava, inostranih enciklopedija itd. Razmišljam o pukom ekonomskom opstanku Crne Gore.

Ponosni smo odvajkada. Od velike nam najstarije zemlje dukljanske, preko junačke Zete, do prkosne stare Crne Gore i simpatične kraljevine, nepokleklog državolikog entiteta ukalupljenog u šesto-bratstveničku federaciju, do aktuelne zbilje – moderne, nezavisne Crne Gore. Mala, a ponosna zemlja. To nam niko ne može osporiti. A oni kojima je super – tuširaju nas uvjeravanjima da smo bogata država. Samo njihova istina. Ne, ne. Nikad nijesmo bili bogati, braćo Crnogorci (uh, evo da se i o'đe ogradim, e će se ostali nacioni naći uvrijeđenima, naravno – koji ne bježe od ove teško svarljive činjenice. Dakle – stanovnici Crne Gore), a nijesmo ni danas. Razumljivo je da hitamo Evropi, možda će biti bolje, ali bojim se da je loše kada plan B postane spasonosni cilj na vidiku. Obećana zemlja za napaćene balkanske narode. Šta je sa nama samima? Đe je generalni razvojni plan države, nakon kojeg bi ulazak u EU bio vrhunac u političko-ekonomsko-društvenom zamahu? Nema ga, jer narod nije briga. Nema ga, jer društvo ima bitnija, kratkoročna posla: da se provede tačka me, da zapjeni na Skalinama, da kupi knjigu poezije s najviše instance i ponosno je izloži istomišljenicima na polici u prigodnom kutku dnevne sobe. Mora se bit' u trendu, ako se misli napredovati u Keri Bredšou urbanoj hijerarhiji. I, robovi trendova žive u svom bezbrižnom svijetu lažnog glamura, zapahnuti zapadnjačkim vihorom savremenosti. Vrh! A društvo polagano trune u letargiji i nezainteresovanosti za budućnost sopstvene zemlje.
Pratite_nas_-_FB_1

Nakon referenduma 2006. zaista je došlo do ekonomskog skoka, makar je tako djelovalo. Dobra turistička sezona, novi hotelski kapaciteti, investicioni bum i kockanje nekretninama (čitaj: đedovinama), sve to je doprinijelo da na trenutak pomislimo kako idemo pravim putem. Međutim, šta je trenutna slika: ugašene i gaseće fabrike, hoteli u ruševinama, prljave plaže, nezainteresovanost investitora… A pored ovako lošeg stanja, tu je i najdugovječnija crnogorska boljka: netaknuto plodno tle. U državi koja ionako oskudijeva obradivim površinama, kao da se radi nekog inata samom Bogu želi pokazati da nam ne treba ni to malo što nam je udijelio. Samo pomislimo šta bi Kinezi uradili da kojom nesrećom žive na našem prostoru (i da ih je koliko i nas). Hm. Ne vjerujem da bi im se dešavali netaknuto Ćemovsko polje, ogromni, pusti dijelovi Zete, Bjelopavlića, Vasojevića, Limske doline, Jezerske površi… Mi sve to na kašičicu: solo-vinogradi po Crmnici, pojedinačna proizvodnja voća i povrća i, i… – to je to. Jedini pozitivan primjer u ovom izbjegavanju hvatanja u koštac s zemljom su Plantaže. No, ne živi se od vina i loze. Imati svoje – znači ne zebsti previše ukoliko ne bude moguć uvoz najneophodnijih prehrambenih proizvoda. A svi znamo uz osmijeh zaključiti kako je neuporedivo bolja domaća hrana od inostrane, vještački potpomognute. Međutim, ni to nam ne smeta da ipak proždiremo stranu, lako dostupnu i da, u skladu s onom navalom trendova, vapimo za Mek Donaldsima i drugim zdravljima.

strajkUvozimo ogromne količine hrane. Izvozimo minornu količinu. Ekonomija se još uvijek oslanja na KAP, o čijem stanju i izgledu za budućnost je suvišno govoriti. Izvozimo aluminijum, vina, krš (zaista ga imamo) i otprilike ništa više. Uvozimo sve i svašta. Turizam, koji posljednjih godina kleca zbog očajnog odnosa nadležnih, i dalje je okosnica naše privrede i života naše države. A na kraju, tu su oni – njihovo visočanstvo – Krediti. Usljed konstantnog pozajmljivanja, kako bi se izbjegao najgori scenario, država opstaje na vještačkim osloncima, na štakama. Crna Gora na štakama trči ka Evropskoj uniji, ka blagodeti u najavi. Grčkoj ni to nije pomoglo, već je nakon vještačkog procvata realnost surovo vratila sve na svoje mjesto. Grčka koja, ako ništa drugo, ima nemjerljivo veće prihode od turizma od naše države. Teška srca, Evropa je ulila milijarde eura u staru evropsku državu i nakratko je izvadila iz nok-dauna.

Kod nas je još dobro, ne mogu se požaliti. Zašto pišem onda o ovome? Zašto „baksuziram“? A eto, pomalo. Pogledam kako Spokoj skakuće našim ulicama, pa se zapitam. A ovi Spokojni su i jedini koji će se ljutnuti zbog baksuziranja. Ukoliko ih, onako zainteresovane, to i dotakne.

Nikola Nikolić, Fakultet političkih nauka, Univerzitet Crne Gore

Comments  

 
+11 #1 nensi 2011-06-19 14:50
Britko, brate, nema sta. I istinito!
Quote
 
 
+7 #2 Vake 2011-06-20 15:22
Koliko sam pratila, mi smo prošle godine izašli iz KRIZE.Šta je sad ovo?(ha, ha)
Lijepo si ovo posložio da te svako razumije.
Quote
 
 
+7 #3 S* 2011-07-01 21:30
ama hajte ljudi, pa mi cemo svi dobit' diplome i sa osmjesima visiti na birou ili raditi u supermarketima da prodajemo tu uvoznu robu, toga ce vazda bit... A kad se rastuzite jer rintate za 250E, uvijek su tu dovitljivi proizvodjaci mobilnih telefona koji ce vam najnovijim modelom na koji cete, ako treba, sve potrosit,samo da se utjesite... Boze sacuvaj, kuda ide ovaj svijet.
Quote
 

Add comment


Security code
Refresh

Kolumne

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6

Neka cvjeta stotinu cvjetova

Neka cvjeta stotinu cvjetova

Piše: Mr Ivan Vuković, saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka Mislim da je u pitanju bio 31. februar ove godine. Raspadajuća državna zastava na zgradi...

Pravo na obrazovanje

Pravo na obrazovanje

Piše: Dr Olivera Komar, saradnica u nastavi na Fakultetu političkih nauka Tema kojoj se u posljednje vrijeme vjerovatno najviše posvećuje pažnja kada je visoko obrazovanje u...

Šta je funkcija civilnog društva?

Šta je funkcija civilnog društva?

Piše: Mr Filip Milačić, doktorant na Univerzitetu Humbolt Da civilno društvo igra krucijalnu ulogu u konsolidaciji demokratije opštepriznato je u naučnom svijetu. Naime, civilno društvo ne...

Dileme korumpiranog profesora

Dileme korumpiranog profesora

Piše: Mr Momo Koprivica, saradnik u nastavi na Pravnom fakultetu Nezavisno od moralne osude, odnosno vrednosnog suda, korupciju moramo posmatrati kao stvar izbora ljudi, da bi...

Socijalna zaštita i procesi reforme

Socijalna zaštita i procesi reforme

Piše: Mr Uglješa Janković, saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka Socijalna zaštita kao jedna organizovana djelatnost obuhvata: »mjere koje preduzima država s ciljem zaštite od...

O studentskim pravima i ostalom

O studentskim pravima i ostalom

Pišu: Filip Milačić i Ivan Vuković, saradnici na nastavi na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta Crne Gore  Puno toga je, u proteklih mjesec dana, rečeno i...

Anketa

Šta mislite o dosadašnjem radu portala Tragom?

Hit mjeseca

In order to view this object you need Flash Player 9+ support!

Get Adobe Flash player

Powered by RS Web Solutions

Izjava mjeseca

zukorlic„Moja očekivana projekcija je da se u drugom krugu izbora suočim sa Nikolićem, a da me Tadić podrži i time vrati pola duga od prethodnih izbora.“ - Muamer Zukorlić, muftija Islamske zajednice i kandidat za predsjednika Srbije

Prijatelji portala

fpn

mulj

BanerMladi

kompas



Reklame

cvor

312616_2141592467274_1470084786_31973258_1865301852_n



Poslednji komentari

Facebook

Vrijeme

An error occured during parsing XML data. Please try again.

Aktivni gosti

Imamo 23 gostiju na mreži