Sa zla na gore

Piše: Mr Momo Koprivica, saradnik u nastavi na Pravnom fakultetu u Podgorici

U posljednjih nekoliko decenija sazrijevaju i doživljavaju afirmaciju naučne discipline koje istražuju i analiziraju političke procese i institucije i pravne fenomene primjenom metodologije ekonomske nauke – teorija javnog izbora i Ekonomska analiza prava. Politički i ekonomski život u Crnoj Gori je izuzetno složen, a naučne teorije služe objašnjavanju složene stvarnosti u kojoj živimo i donosimo odluke. Bićemo u srcu spoznajnog procesa ukoliko razvijenim teorijama, pojmovima i metodološkim postupcima pomenutih disciplina pristupimo konkretnim ekonomskim i drugim društvenim problemima u Crnoj Gori. Idemo tragom ekonomije, kao nauke, u analizi politike i prava.

Živimo u zemlji nerazvijenih institucija. Nismo sposobni razviti konceptualni konstitucionalni pristup rješavanju brojnih ekonomskih i drugih socijalnih problema. Politike se svode na reakcije na goruća pitanja, međusobno različita, što znači da se djeluje od slučaja do slučaja. Zajednička nit jeste dosljednost pokušaja nosilaca javnih politika da izvuku političku i ekonomsku korist za sebe. Pojedini sektori nude posebne šanse za sticanje političke i ekonomske rente i iziskuju specifične akcije javnih zvaničnika, kao što su smjenjivanje i osporavanje legalno izabranih, ali „nepodobnih" direktora obrazovnih institucija. Primjeri su cetinjska gimnazija i odnedavno Osnovna škola „Luka Simonović" u Nikšiću.

Pomenute poslove i akcije ne mogu obavljati svi, niti bilo ko. Ko se bira i ko pristaje na obavljanje tih poslova? Jednostavan odgovor ekonomske teorije: onaj čiji su oportunitetni troškovi bavljenja tim troškovima najniži! Ili jednostavnije: oni koji u pogledu prihoda i nematerijalne imovine (društvenog statusa i reputacije) najmanje propuštaju zato što se bave tim, a ne nekim drugim poslom. Naravno, od izabranog se očekuje efikasnost.

U crnogorskom, ne toliko bogatom i ne toliko sređenom društvu, prinosi od bavljenja politikom i pomenutim poslovima jesu veoma značajni. U obavljanje ovih poslova uključuju se nekompetentni i nepošteni političari. Nekompetentan je onaj za čijom radnom snagom i stručnim sposobnostima na privrednom tržištu ne postoji tražnja i stoga nema šanse da ostvari značajne prinose u privatnom sektoru. Odlaskom u politiku i javni sektor ne propušta, tj. ne lišava sebe bogzna kakvih alternativnih prihoda. Nepošten je onaj kojeg odlikuje niska vjerovatnoća trpljenja moralne sankcije. Obavljanje nečasnih poslova kod njega ne pokreće subjektivni osjećaj griže savjesti ili kajanja, niti ga na preispitivanje vlastitih postupaka pokreće difuzni socijalni pritisak uslijed kršenja društvenih normi.

Visoki prinosi od bavljenja politikom i niska cijena (trošak) bavljenja politikom, uslijed odsustva efikasnog sistema političke, pravne i moralne odgovornosti, doprinose intenzivnoj konkurenciji na strani tražnje za pomenutim poslovima. Posao se dodjeljuje onima koji imaju političke preporuke i prednosti, a to su politički podobni, nekompetentni i nepošteni pojedinci.

Angažovanje nekompetentnih i nepoštenih pojedinaca za obavljanje javnih poslova potkopava državnu vlast proizvodeći brojne štete i troškove. Izbor i postizborno ponašanje na ovaj način selektiranih kadrova negativno utiče na postojeće kvalitetne i potencijalne kvalitetne kadrove u politici. O prvima šalje loš signal, a drugima šalje loš signal. S obzirom na to da su crnogorske partije autoritarne, svi pojedinci u njima se moraju povinovati određenim ciljevima i praksama, i s obzirom na karakter partijskih izbornih lista, malo prostora ostaje za individualne akcije, te birači ne mogu lako utvrditi kvalitet pojedinaca u politici, već više nagađaju o tome. Angažovanje nekompetentnih i nepoštenih utiče na predstave birača o kompetentnosti i poštenju prosječnog političara. Na taj način nepošteni i nekompetentni obaraju cijenu poštenih i kompetentnih tj. obaraju spremnost birača da ih nagrade povjerenjem. Oštećeni su oni koji imaju kvalitet da ponude dobar politički proizvod. O njima je poslat loš signal (iako netačan), sa štetnim posljedicama i za društvo.

To nije jedini društveni gubitak. S obzirom na institucionalni kontekst, najvjerovatnije će partije nuditi podobne, nesamostalne, nestručne i nepoštene. Dominacija nekompetentnih i nepoštenih destimuliše neangažovane kvalitetne kadrove da se aktiviraju u javnom sektoru, jer oni znaju da zbog takvog stanja na političkoj sceni birači imaju ozbiljne teškoće u procjeni kvaliteta pojedinih učesnika političkog života. Pošten i stručan ne želi da ga nedovoljno informisani poistovjećuju sa lošim ili da ga loši zaklanjaju, a pri tome on solidne prinose može ostvariti u privatnom sektoru. Javni sektor na taj način ostaje bez kvalitetnog kadra, a šteta za društvo se povećava.

Loš odabir političara danas stvara uslove za gori odabir sjutra. Ovo predviđanje potvrđuju odlike crnogorske privrede i društva. Spor privredni rast, glomazan javni sektor koji se opire reformama, odsudstvo institucionalizovanog pristupa rješavanju problema itd. Tamo gdje nema jakih institucija, jedan problematičan izbor i problematična akcija multiplikuju probleme. Ide se, što bi Latini rekli, iz dima u vatru: „Ire tendo de fumo ad flamam". Ili, sa zla na gore! Rješenje je reforma političkog sistema i uspostavljanje vladavine prava, odnosno slobodni i demokratski izbori, rekonstrukcija političkih ustanova i sloboda medija sa jedne, i nezavisno pravosuđe sa druge strane.

Comments  

 

+6 #1 Ivana 2011-05-13 19:27

Sjajan tekst, Momo! Pisi sto vise!

Quote

 

Refresh comments list
RSS feed for comments to this post

Add comment

Name (required)

E-mail (required, but will not display)

Website

Notify me of follow-up comments

Refresh

Send

Cancel

JComments